Sažetak
U radu je prikazan primjer dobre nastavne prakse iz matematike u osmom razredu osnovne škole tijekom obrade i ponavljanja nastavne teme Prizme. Cilj aktivnosti bio je povezati matematičke sadržaje sa svakodnevnim životom te učenicima omogućiti primjenu stečenih znanja i vještina kroz praktičan i istraživački rad. Učenici su, koristeći ambalažu različitih proizvoda, rješavali zadatke vezane uz računanje oplošja i volumena prizmi, primjenu mjernih jedinica te financijsku pismenost. Aktivnost je provedena u paru, čime su potaknuti suradničko učenje, komunikacija i razvijanje samostalnosti. Nastava je bila usmjerena na učenika, a učenici su pokazali visoku razinu motivacije, kreativnosti i interesa za matematičke sadržaje.
Ključne riječi: prizme, matematika, primjer dobre prakse, suradničko učenje, financijska pismenost, praktična nastava
Uvod
Jedan od najvećih izazova u nastavi matematike jest približiti učenicima matematičke sadržaje na način koji će im biti smislen, zanimljiv i primjenjiv u svakodnevnom životu. U suvremenoj nastavi naglasak se sve više stavlja na istraživačko učenje, razvoj praktičnih kompetencija i povezivanje nastavnih sadržaja sa stvarnim životnim situacijama.
Tijekom sata ponavljanja nastavne teme Prizme, prije pisane provjere znanja, učenicima osmog razreda postavljen je zadatak da osmisle način na koji mogu pokazati primjenu geometrijskih tijela u svakodnevici. Cilj aktivnosti bio je razvijati matematičko mišljenje, preciznost u mjerenju, suradničke odnose te sposobnost rješavanja problema kroz konkretne primjere iz života.
Opis aktivnosti
Učenici su na nastavu donijeli različite kutije i ambalažu iz svakodnevnog života, poput kutija od pahuljica, cipela, fotoaparata i drugih proizvoda. Promatrajući oblike i dimenzije predmeta, prepoznali su da se većina njih može povezati s geometrijskim tijelima, posebno s prizmama.
Radom u paru učenici su osmišljavali i rješavali različite zadatke povezane s donesenim predmetima. Mjerili su duljine bridova, opisivali svojstva prizmi, računali oplošje i volumen te određivali količinu ukrasnog papira potrebnog za omatanje kutije poput poklona. Raspravljali su o razlikama između otvorenih i zatvorenih kutija te uspoređivali njihove vrijednosti oplošja.
Posebno zanimljiv dio aktivnosti odnosio se na praktičnu primjenu volumena. Učenici su procjenjivali i mjerili koliko tekućine može stati u određenu kutiju te su svoja opažanja povezivali s pojmom obujma. Time su matematičke pojmove povezali sa svakodnevnim iskustvima i praktičnim situacijama.
Aktivnost je dodatno proširena elementima financijske pismenosti. Učenici su računali troškove ukrasnog papira potrebnog za omatanje kutija, kao i troškove punjenja bazena određenog volumena. Kroz raspravu su uspoređivali cijene nekada i danas, govorili o kupovnoj moći te promišljali o utjecaju inflacije na svakodnevni život.
Suradničko učenje i razvoj kompetencija
Rad u paru pokazao se iznimno učinkovitim oblikom rada. Učenici su međusobno razmjenjivali ideje, uspoređivali postupke i zajedno donosili zaključke. Takav način rada pridonio je smanjenju stresa i nesigurnosti te povećao samopouzdanje učenika tijekom rješavanja zadataka.
Dodatna vrijednost aktivnosti bila je mogućnost razmjene zadataka među parovima. Nakon što bi jedan par osmislio i riješio zadatak, proslijedio bi ga drugom paru. Na taj su način učenici tijekom jednog nastavnog sata riješili velik broj različitih problemskih zadataka iz stvarnih životnih situacija.
Na kraju sata svaki je par prezentirao svoj zadatak i način rješavanja. Učenici su obrazlagali postupke, komentirali rezultate i uspoređivali različita rješenja. Time su razvijali komunikacijske vještine, argumentirano iznošenje mišljenja i sposobnost matematičkog zaključivanja.
Povezanost s odgojno-obrazovnim ishodima
Provedenom aktivnošću ostvareni su sljedeći odgojno-obrazovni ishodi iz Kurikuluma nastavnog predmeta Matematika za osnovnu školu:
MAT OŠ D.8.1. Primjenjuje Pitagorin poučak.
MAT OŠ D.8.2. Primjenjuje oplošje i volumen geometrijskih tijela.
MAT OŠ D.8.4. Odabire i preračunava odgovarajuće mjerne jedinice.
Osim matematičkih kompetencija, učenici su razvijali preciznost, odgovornost, suradničke odnose, prezentacijske vještine i financijsku pismenost.
Utjecaj aktivnosti na učenike
Aktivnost je kod učenika izazvala visoku razinu motivacije i angažiranosti. Učenici su s velikim interesom sudjelovali u mjerenju, računanju i rješavanju problemskih zadataka. Posebnu su pažnju posvetili preciznosti mjerenja kako bi dobiveni rezultati bili što točniji.
Budući da je osmi razred razdoblje donošenja odluke o upisu u srednju školu, ovakva je aktivnost nekim učenicima pomogla u prepoznavanju vlastitih interesa i sposobnosti. Učenici koji pokazuju sklonost praktičnom radu, mjerenju i računanju mogli su se lakše povezati s budućim zanimanjima tehničkog i strukovnog usmjerenja.
Kroz prezentaciju vlastitih ideja učenici su pokazali kreativnost, originalnost i samostalnost, što je dodatno pridonijelo pozitivnoj atmosferi u razredu i osjećaju uspješnosti.
Zaključak
Primjena matematičkih sadržaja u stvarnim životnim situacijama omogućuje učenicima bolje razumijevanje i trajnost znanja. Aktivnost vezana uz prizme pokazala je da matematika nije izoliran školski predmet, nego sastavni dio svakodnevnog života.
Korištenjem konkretnih predmeta iz okruženja, suradničkim učenjem i problemskim zadacima učenici su razvijali matematičke kompetencije, ali i niz drugih važnih vještina poput komunikacije, suradnje, kritičkog mišljenja i financijske pismenosti.
Ovakav način rada pridonosi stvaranju pozitivnog odnosa prema matematici, povećava motivaciju učenika te omogućuje razvoj funkcionalnog znanja koje učenici mogu primijeniti izvan učionice. Na kraju nastavnog sata učenici su dobili domaću zadaću osmišljenu na sličan način kako bi nastavili istraživati matematičke sadržaje u vlastitom okruženju.
Autor: Marijana Matković, prof. mat. i inf. (učitelj savjetnik)
OŠ „Vladimir Nazor“, Đakovo
