Osnovna škola "Vladimir Nazor" Đakovo

Primjer dobre prakse ( Grigor Vitez Izbor iz poezije)

                Kako bih učenicima približila poeziju i ljepotu pisane riječi, odlučila sam ukrasti ideju kolegice Anite Šojat te organizirati čajanku na kojoj ćemo čitati pjesme Grigora Viteza, pisati lažne strofe, slušati zvukove iz prirode, smišljati onomatopejske glagole, piti čaj i družiti se u neformalnom okruženju kako bih učenicima omogućila snažnije doživjeti pjesnički izraz.

Učenici su na sat lektire trebali donijeti zbirku poezije Grigora Viteza, odabrati tri pjesme koje su im se tijekom čitanja svidjele. Pjesme nisu trebali analizirati prema uobičajenom stilskom, analitičko-interpretativnom pristupu, niti zapisivati bilješke u bilježnicu za lektiru. Prethodno sam učenicima podijelila pozivnice za čajanku te sam ih zamolila da na sat ponesu deke, jastučiće, kekse, šalicu i čaj.

1. Motivacija- interpretativno čitanje

                Nakon što su se učenici razmjestili po učionici i opušteno sjedili ili ležali na svojim dekama i jastučićima, s učenicima sam razgovarala o pjesniku, pokazala sam im njegovu fotografiju na slikokazu te sam im govorila o nastanku njima već poznate pjesme Kako živi Antuntun. Učenici su pozorno slušali dok sam im interpretativno čitala pjesmu. Razgovarali smo o tome mogu li se poistovjetiti s dječakom iz pjesme i koje su to neobične metode kojima dječak pristupa svijetu.

                2. Pjesmoznalac

Nakon toga smo poveli razgovor o poeziji. Zamolila sam učenike da objasne svoj stav prema poeziji, čitaju li je, koja su njezina obilježja te na kraju vole li poeziju. Nakon razgovora sam učenicima na slikokazu pokazala korake i savjete kako pristupiti čitanju i što boljem razumijevanju poezije.

Slikokaz Kako postati pjesmoznalac

(https://sway.office.com/eY3fsuYZOYuKlMK5?ref=Link&loc=play

u deset koraka savjetuje buduće čitatelje poezije da jednostavno odbace sve predrasude.

3. Slušanje- Pjev ptica

Učenike sam zamolila da se udobno smjeste dok ja kuham čaj te da zatvore oči i poslušaju audio zapis pjeva ptica (https://www.youtube.com/watch?v=3Qu4O1VFys8). Zatim sam učenicima podijelila nastavne listiće ( Metodički priručnik uz čitanku Snaga riječi 5, uz nastavnu jedinicu Grigor Vitez Ptičja pjevanka). na kojima su trebali nadopuniti rečenice svojim osjećajima i mislima tijekom slušanja ptičjih zvukova.

            Osjećaji i misli tijekom slušanja ptičjih zvukova. Nadopuni rečenice.

                Slušajući pjev ptica, kao da sam__________________________________________

                Moje misli bile su_____________________________________________________

                Osjećao/osjećala sam se poput___________________________________________

                Moje raspoloženje bilo je kao____________________________________________

                Ptice pjevaju poput____________________________________________________ 

Čitali su svoje dopunjene rečenice te ih usmeno komentirali.

4. Imenovanje zvukova

Nakon slušanja zvučnog zapisa, učenici su smišljali onomatopejske izraze koji su označavali zvukove koje su čuli u audio zapisu te smo na taj način ponovili stilska izražajna sredstva. Imena zvukova sam zapisala na ploči. Neka od učeničkih ostvarenja: „ cicicijuuu, ciciciju“, klepklep,klep“, „ku-ku-ku“, „ crnl, crnl, crnl“, „haha-hu-kre“, „fiju-fiju“, „zvrm-zvrm-zvr“.

5. Kazivatelji poezije

Prethodne su aktivnosti bile usmjerene više na razvoj jezične djelatnosti slušanja. Važan čimbenik u osnaživanju dojma kojim bismo prenijeli određenu emociju je svakako i čitanje, lijepo čitanje.

Učenici su zatim dobili zadatak odabrati jednu pjesmu iz zbirke te ju naučiti izražajno čitati poštujući govorne vrednote. Na slikokazu sam učenicima pokazala elemente vrednovanja za interpretativno čitanje (  https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/a3407c70-1177-4f4b-b8c4-31542d3aabfe/).

Nisu svi učenici čitali pjesme izražajno, za izvršenje zadatka javilo se desetero učenika dok su ostali učenici pozorno slušali i vrednovali izražajno čitanje svojih prijatelja prema kriterijima koje su dobili na nastavnom listiću ( Vrednovali su čita li učenik razgovijetno tekst, je li glasnoća čitanja primjerena, izgovara li učenik pravilno glasove, naglašava li točno riječi, je li brzina čitanja primjerena tekstu,  ostvaruje li stanke u govoru na odgovarajućim mjestima, dočarava li načinom čitanja cjelokupni ugođaj teksta te su također trebali zabilježiti uživaju li slušajući čitanje određene pjesme.).

Odabrali su svog najboljeg čitača odnosno čitačicu.     

6. Lažna strofa

Prijašnjim su aktivnostima učenici probudili gotovo sva svoja osjetila, osvijestili su ulogu osjećaja , misli i doživljaja u osobnom doživljaju lirskog izričaja. Stvaralačka aktivnost je svakako vrhunac sata, a  zadatak stvaranja lažne strofe zahtijevao je od učenika kreiranje i smišljanje lažnih stihova u skladu s temom, motivima, stilom i formom pjesme. Na taj način učeniku omogućujemo bolje povezivanje s pjesnikovim iskustvima i doživljajima. Koliko su bili vješti u tome pokazali su im ostali učenici koji su pokušali odgonetnuti koja je strofa njihova, odnosno lažna.

Evaluacija sata lektire

Učenici su ovakvim neformalnim pristupom obrade lektire izrazito motivirani za rad, osjećaju poticajnu i opuštenu atmosferu te žele sudjelovati u svim aktivnostima.

Učenicima sam pred kraj sata podijelila evaluacijske listiće, a njihovi odgovori najbolje dokazuju kako je sat bio dinamičan, zanimljiv i drugačiji od onih na koje smo ih naviknuli.

1. Koja vam se aktivnost najviše svidjela na satu  obrade zbirke pjesama?

Učenicima se svidjelo što su na satu istovremeno mogli piti čaj, sjediti na dekama te obraditi lektiru (7), što su čitali pjesme pred razredom (8), što su slušali pjev ptica ( 3), što su vrednovali čitanje poezije (3) te što su pogađali lažnu strofu (3).

2.  Koja vam se aktivnost najmanje svidjela?

Većina je učenika izjavila da im se na satu svidjelo sve (12), dva učenika su navela da im se najmanje svidjelo pisanje lažne strofe, pijenje čaja (3), što je moralo završiti (3), zatim je jedan učenik naveo da mu se nije svidjelo to što nisu svi učenici imali priliku čitati. Dva su učenika navela vrednovanje čitanja pjesama, a jedan je učenik naveo da mu se nije svidjelo čitanje pjesama.

3. Razlikuje li se taj sat od uobičajenih lektirnih sati?

Svi su učenici naveli da se taj sat razlikuje od uobičajenih sati lektire. Objašnjenja koja su učenici naveli: bili smo na podu, pili čaj i jeli keksiće; nismo sjedili na stolicama; nismo morali pisati u bilježnicu bilješke; čitali smo pjesme; družili smo se mnogo i uživali; slušali smo pjesme; na uobičajenom satu lektire nismo imali takve vrste igara; nikada nismo radili ovako nešto; bio je jako zanimljiv i želim da svaki sat bude ovakav; ne zabavljamo se kroz učenje kao sad; družili smo se, pili čaj, a uz to smo učili; pričali smo o poeziji, dok inače razgovaramo o prozi; razlikuje se po tome što smo ga radili na malo drugačiji način, ali opet je bilo zabavno kao i na ostalim lektirnim satima.

4. Biste li voljeli da je svaki lektirni sat ovakav?

Svi su učenici izjavili potvrdno, osim jednog učenika koji je opravdao svoj stav da bi bilo previše čaja. Ostali su učenici, koji žele ponoviti takav sat, objasnili da im je bilo zabavno, zanimljivo, drugačije jer su se mogli družiti i jer se na taj način lakše uči.

5. Biste li išta promijenili na tom satu?

Dvoje učenika je izjavilo da bi promijenilo nešto na tom satu te su naveli da bi voljeli da su svi imali priliku čitati pjesmu, dok je jedan učenik predložio da se ubuduće takav sat napravi na otvorenom, da imamo piknik. Ostali učenici ne bi ništa mijenjali.

6. Navedite neke pojmove koje ste usvojili/naučili na tom satu.

Svi su učenici zabilježili jedan ili više pojmova. Njihovi su odgovori: naučila sam kako pravilno čitati, smišljati lažne stihove; da je poezija zabavna, o poeziji koja mi se na kraju i svidjela, pronaći onomatopeju i personifikaciju u pjesmama, da je poezija zanimljiva; naučili smo kako postati pjesmoznalac u deset koraka; da lektiru ne treba „štrebati“ nego uživati u čitanju; čitati lektiru s razumijevanjem; naučila sam ponešto o pjesniku Grigoru Vitezu i njegovim pjesmama; da se možemo i zabaviti dok učimo; kako izražajno čitati.

Odgovori učenika su izvrsna informacija učitelju o tome što je na satu bilo dobro, što se može popraviti, kako su se učenici osjećali te na kraju koje su pojmove usvojili, odnosno jesu li planirani ishodi ostvareni. A zadovoljstvo se vidi i na njihovim licima što je također vrlo vrijedna povratna informacija.         

Ishodi na razini aktivnosti: učenici će razgovarati o pjesniku i njegovim pjesmama, poslušat će savjete kako postati pjesmoznalac (mrežna stranica) te će iznositi svoja mišljenja, izreći će obilježja poezije, stvarat će onomatopejske glagole, interpretativno će čitati odabrane pjesme poštujući govorne vrednote, slušat će slušni zapis pjeva ptica te će izražavati dojmove i osjećaje, vrednovat će izražajno čitanje drugih učenika prema unaprijed zadanim opisnicima, pisat će lažnu strofu imitirajući stil pjesnika.

Piše: Maja Vuka, prof. hrvatskoga jezika i književnosti, učiteljica mentorica i dramska pedagoginja

OŠ „Vladimir Nazor“, Đakovo